Info dan o financiranju projekata

Info dan za programe Zajednice Kultura i Europa za građane održan je 19. prosinca u organizaciji Ureda za udruge Vlade RH i Ministarstva kulture.

Postupak odabira projekata koji će se financirati temelji se na otvorenim godišnjim pozivima koje upućuje Europska komisija, a provodi Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu, na čijim internetskim stranicama se objavljuju pozivi dok je hrvatskim kulturnim djelatnicima omogućeno da budu punopravni podnositelji projekata.

U programu Europa za građane mogu sudjelovati jedinice lokalne samouprave, organizacije civilnog društva, istraživački centri i škole jer je glavni njegov cilj što veće sudjelovanje organizacija civilnog društva u procesima europskog povezivanja.

Projekti koji mogu sudjelovati u programu Kultura pripadaju muzejsko-galerijskoj djelatnosti, dramskoj, likovnoj, scenskoj i plesnoj umjetnosti i kulturnoj baštini, a posebno je naglašena interdisciplinarnost predloženih projekata.

Ured za udruge mjesto je gdje se mogu potražiti sve potrebne informacije vezane uz ovaj program, odakle se prikupljeni iskazi interesa proslijeđuju zainteresiranim organizacijama u Europi s ciljem traženja partnerske organizacije.

„Svaki odobreni projekt bit će dodatno sufinanciran u iznosu od 60 posto od strane Republike Hrvatske, ukoliko zadovolji kriterije Ministarstva“, rekla je Nina Obuljen, državna tajnica Ministarstva kulture.

Sudionici Info dana imali su mogućnost i individualnih konzultacija sa predstavnicima državnih tijela, kontaktnih točaka za oba programa.

Photo:Barbara Korda

Otvoren informacijski centar za europsko pravo

Na Pravnom fakultetu u Zagrebu, 20. studenog 2008. otvoren je Informacijski centar za europsko pravo „EU-i“. Otvaranju su nazočili šef Delegacije Europske komisije Vincent Degert, dekan Josip Kregar, prodekan za međunarodne odnose Hrvoje Sikirić, te brojni studenti i profesori.

Uspostavom Centra Pravni fakultet nastoji odgovoriti na rastuće potrebe akademske zajednice, ali i svih drugih korisnika za informacijama o EU i europskoj pravnoj stečevini, rečeno je na samom početku.
Za hrvatske građane važno je da se proaktivno informiraju jer će upravo oni birati žele li ući u EU ili ne. Studenti su bitan dio procesa informiranja budući da oni prikupljaju, ali i donose informacije široj zajednici, a povezivanjem sa europskim sveučilištima dijele zajedničke europske vrijednosti i znanje.
U okviru informacijske strategije „EU u svijetu“ Komisija u državama nečlanicama uspostavlja info centre namijenjene informiranju opće i stručne javnosti pod nazivom „EU-i“.
„Cilj je ovakvih centara osigurati potporu podučavanju i istraživanju europskog prava i procesa europskog ujedinjenja, jer je informacije o pravu, pravnoj i sudskoj praksi, te politikama EU u procesu približavanje Europskoj uniji nužno približiti cjelokupnoj akademskoj zajednici kao i široj javnosti“, naglasio je Degert.
Između ostalog, Centar osigurava pristup službenim bazama podataka, pretraživanje različitih europskih publikacija, kao i organizaciju seminara i radionica.
Nakon predstavljanja Centra koji se nalazi u prizemlju zgrade Pravnog fakulteta na Trgu maršala Tita 3, govornici su odgovarali na pitanja studenata o mogućnostima školovanja u inozemstvu, stažiranja u institucijama EU-a, usklađivanju raznih pravnih praksi u EU, te utjecaju financijske krize na stipendiranje.

Photo:Barbara Korda

Prilagodba inspekcije zaštite okoliša

ZAGREB- Projekt PHARE 2005 “Prilagodba inspekcije zaštite okoliša za provedbu novog nacionalnog zakonodavstva u području zaštite okoliša”, vrijedan više od dva milijuna eura, predstavili su 11.prosinca i ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić i šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert.

Specifični ciljevi projekta, koji se provode od siječnja ove godine do studenoga sljedeće godine, su unaprjeđenje organizacijske strukture i sustava izvješćivanja, uspostava sustava stalnog obrazovanja i usavršavanja inspektora zaštite okoliša kao i suradnja s državnim tijelima koja sudjeluju u provedbi inspekcijskih nadzora zaštite okoliša. Projekt se sastoji od tehničke pomoći te nabave informatičke, komunikacijske i video-konferencijske opreme.

„Hrvatska je počela usklađivanje s aspektom zaštite okoliša kao i sa provedbom i izvršenjem, a ključ su sposobnosti ljudi koji se bave zaštitom okoliša“, rekao je Vincent Degert te istaknuo da je važna ne samo prevencija, nego i zaštita, pa se propisuju i sankcije kao važan dio problematike zaštite okoliša. “Vjerujemo da će suradnja s Ministarstvom i s hrvatskim vlastima biti od velike koristi za hrvatske građane”, zaključio je Degert.

Ministrica Matulović Dropulić naglasila je da je to opće koristan projekt koji će pomoći da se inspekcijski poslovi u Hrvatskoj brže prilagode inspekcijskim poslovima u Europi. Istaknula kako je projekt važan da bismo proveli sve zakone i podzakonske akte prenesene iz europskog zakonodavstva, ali i za hrvatske građane, kako bi mogli živjeti na isti način kao ostali ljudi u Europi. Naglasila da će projekt puno pomoći da se naučeno prenese na tvrtke koje imaju obvezu zaštititi i okoliš, ali i za nevladine udruge koje pomažu u prepoznavanju problema na terenu.

Trenutno je u Hrvatskoj 80 inspektora zaštite okoliša, a trebalo bi ih biti oko 100, što se planira ostvariti postupno do ulaska Hrvatske u EU.

Photo:Barbara Korda

Predstavljen projekt „Odgovor civilnog društva na korupciju“

ZAGREB- U Informacijskom centru Europske unije, 8. prosinca, održalo se predstavljanje rezultata istraživanja sukoba interesa na razini lokalnih vlasti u RH u organizaciji CARDS-a 2003/2004, programa Dobro upravljanje i vladavina prava.

Temeljem dvogodišnjeg istraživanja koje se provodilo u osam hrvatskih gradova detektirale su se situacije sukoba interesa u više analiziranih kategorija. Istraživačima je bilo posebno teško u gradovima netransparentnog okruženja, odnosno neprijateljski raspoloženog prema novinarima i organizacijama civilnog društva.

Analizirala se opća dostupnost informacija (transparentnost), proračun (kvaliteta planiranja i transparentnost u izvještavanju) , javna nabava( vjerodostojnost informacija i kvaliteta izvještavanja o javnoj nabavi).

Sukob interesa na lokalnoj razini manifestirao se u:

• U postupcima javne nabave,
• U postupcima zapošljavanja i imenovanja
• U upravljanju nekretninama i koncesijama
• U financiranju Organizacija civilnog društva
• U financiranju medija i vlasništvu nad medijima

„Većina gradova poštivala je formu i poslala neku vrstu odgovora na postavljene upite, dok Osijek i Vukovar nisu poštivali ni osnovnu normu Zakona da uopće odgovore na postavljene upite u većini kategorija. Ono što je zanimljivo jest da je grad Osijek tražio paušalnu uplatu od 5000 kn kako bi udovoljio zahtjevima.“ Rekao je Munir Podumljak iz mreže „Bura“ koji je predstavio rezultate.

Munir Pudumljak, PSD

Stanje sukoba interesa prema uzorku od osam gradova je jako loše, te traži hitne mjere i aktivnosdti na sprječavanju utjecaja na javni interes. Privatni interes će i dalje prevladavati nad javnim dok je nedostatka političke volje za izgradnju sustava političkog integriteta i integriteta javne uprave temeljem kojeg će se stvarati poticajno okruženje za razvoj sukoba interesa i sistemske korupcije.

PHOTO: Barbara Korda

„Budućnost i EU nisu jedno te isto!!“

Konferencija na temu „Jučer, danas,… EU“ održana je 1.12. u zagrebačkom hotelu Westin u organizaciji Udruge mladih za edukaciju i kulturu Start.

Mnogobrojni studenti, okupljeni u velikoj dvorani imali su priliku slušati i sudjelovati u zanimljivim raspravama na temu raspada Jugoslavije, hrvatske afirmacije i samostalnosti. Uvodnim govorima događaj su otvorili i pozdravili Francois Saint-Paul, francuski veleposlanik, Jelena Pavičić Vukičević, pročelnica Gradskog ureda za kulturu, Državni tajnik za znanost Dražen Vikić Topić, te Željka Antunović, potpredsjednica Sabora.

Jelena Pavičić Vukičević

Francois Saint Paul

Jedan od tri gosta predavača sociolog i profesor u Ljubljani, Tonći Kuzmanić, svoje je izlaganje sveo na četiri vrlo zanimljive točke: o ratu, nacionalizmu, približavanju Europi i o kapitalizmu.

„Budućnost i EU nisu jedno te isto!“ Kao najveći problem naveo je bježanje od sadašnjosti, činjenicu da nikad nismo zadovoljni postojećim stanjem i da iz njega želimo što prije izaći-pobjeći. Povijest je puna takvih razmišljanja i nepromišljenih akcija kao poslijedica. „Na osnovi straha se nikad ništa pametno nije napravilo!“

„Ulaskom u EU mi ne ulazimo u kapitalizam, nego u poskapitalizam-u raspad društva, raspad srednje klase, u kojem postoje izrazito bogati i siromašni, srednje klase nema….Lijepa uređena gospođa, lijepi izlozi, lijepo auto, Europa… to je religija!“

Smatra da Hrvatska još uvijek nije izgradila svoju državu, da mnoge stvari još uvijek ne funkcioniraju, i postavlja pitanje kako onda s takvom nedovršenom državom uopće krenuti pristupati zajednici drugih država? Najprije moramo izgraditi sebe, a onda misliti o zajedništvu s drugima.

„U Europu želimo jer imamo poludržavu!! Imati državu ne znači držati određeni prostor pod kontrolom, to ne znači imati punkere i gayeve i lezbijke pod kontrolom…nego imati položaj jednakosti i državljne u toj jednakosti.“

Na temu raspada Jugoslavije, s aspekta Slovenije, prvi slovenski predsjednik Milan Kučan, naveo je neefikasnost političkog sistema i tržišta, duboku krizu, socijalni raspad, te širu krizu političkog duha. „S obzirom na teške prilike koje su vladale u zemlji, političke elite morale su biti te koje će razbiti Jugoslaviju.“

Milan Kučan

Smatra da budućnost Europe leži u njenom udruživanju jer je to nužno da bi očuvala svoj utjecaj u svjetskom dijalogu.

„Kad je Slovenija ulazila u EU, bilo je drugačije, tad se trebala dokazati kao nezavisna država, s druge strane, Hrvatska to ne mora dokazivati.“, rekao je Kučan te kao glavne probleme Hrvatske istaknuo unutarnji i politički poredak na kojima se treba poraditi.

moderatorica, Milan Kučan, Tonći Kuzmanić, Ivo Banac

Dr. Ivo Banac, predsjednik HHO-a, karakter rata ’90-ih godina smatra ključnim pitanjem, jer je tada nacionalna homogena država bila jedini politički model. „to što se događalo na ovim prostorima ’90-ih, svaka nova generacija drugačije će to tumačiti, i to je priča koja ne može stati, i dobro je da je tako“. U priči o ideologiji koja je bila prisutna u pokretu za nezavisnost i koja je definirala političke ciljeve zajednice student ZŠEM-a postavio je pitanje dr.Bancu “Kolika je doza nacionalizma potrebna da Hrvatska uđe u EU?“ na što je Banac najprije definirao svoje poimanje „nacionalizma“, a zatim odgovorio da…. „Hrvatska ima taman toliko nacionalizma koliko je potrebno da uđe u Europu.“

Na kraju je samo rekao da niti ne znamo rezultat ove krize, te da ćemo se možda opet naći u razjedinjenoj Europi, ali nam za sada ne preostaje drugo nego misliti i raditi najbolje za svoju budućnost.

Inače, događaj je dio petodnevnog projekta u sklopu kojeg su organizirane konferencije na temu nacionalne sigurnosti, vanjske politike i gospodarstva, a sve vezano uz ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

Photo: Barbara Korda

„Mislimo na stvari koje nas povezuju!“

Predavanje prof. Fulvia Salimbenija pod naslovom „ Za zajedničku povijest europske civilizacije“ organizirala je 25.11. Delegacija Europske komisije u suradnji s Talijanskim institutom za kulturu u prostorijama Komislije.

Photo: Barbara Korda

Auditoriju se na samom početku obratila voditeljica info centra gđa. Avis Beneš s par uvodnih riječi kojima je najavila predavanje. Izlaganje, izvorno na talijanskom, moglo se pratiti uz osigurani simultani prijevod, a profesor je krenuo ispočetka-doslovno. Osvrnuo se na povijesne početke europskih prostora i oblike njihovog zajedništva, koji su oduvijek bili vrlo snažni, te ih na povijesnoj lenti pratio sve do danas kada nastojimo postati dio zajednice kojoj oduvijek i pripadamo u kulturnom, povijesnom, političkom, umjetničkom, akademskom i drugom smislu, pritom posebnu pažnju pridajući književnosti.

Prof. Fluvio Salimbeni

Europa se nakon rata morala obnoviti i krenuti dalje bez pokušaja nacija da prevladavaju jedna nad drugom. Politika književnosti i brojni kulturni pokreti htjeli su stvoriti europsku naciju i nadvladati nacionalizam i mržnju koja ga je pratila.

Ideju zajedništva naglasio je citirajući:

„Moramo prestati pričati o stvarima koje nas razdvajaju i koje su nam različite, a početi misliti na one koje nas povezuju. Pritom mislim na ekonomiju, društvo, kulturu, filozifiju…. „

Jednini način da se istrijebi kulturni i sveučilišni nacionalizam kojeg naziva kugom jest da velike kulturne ličnosti počnu djelovati jedni na druge, u smislu da se na sveučilištima o svima jednako uči, da se ukinu razlike i da se kulturni doprinos gleda kao doprinos zajedništvu, baštini na koju svi „kulturno ujedinjeni narodi“ imaju pravo biti ponosni.

Na samom kraju jednog i pol satnog izlaganja profesor je spomenuo želju da se okupi tim stručnjaka, mahom povijesničara koji bi sastavili zajednički priručnik o povijesti prostora jugoistočne Europe i pozvao sve zainteresirane (profesore i stručnjake) da mu se pridruže u ostvarenju tog cilja. Na pitanje voditeljice centra je on sa svojim timom počeo raditi na priručniku, profesor je odgovorio da je ideja još u začetku, te da su potrebna sredstva, brojni seminari i okupljanja stručnjaka diljem Europe, ali da postoji jaka volja, a i potreba da se to uradi, te da prve pomake na tom području očekuje u vrlo bliskoj budućnosti.

prof. Salimbeni; Photo: Barbara Korda

Okrugli stol –„Kako gledamo na Europu danas?“

ZAGREB- Događaj je priređen u okviru francuskog predsjedanja Europskom unijom i održao se u utorak, 18. studenog 2008. godine, s početkom u 9 sati, u Informacijskom centru Europske unije u Zagrebu. Publici je omogućio raznolike poglede na Europu, uz geopolitički, povijesni i kulturni pristup.

Uvod u raspravu otvorio je Vincent Degert, šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj pri čemu je izrazio želju i nadu da Zagreb postane 28.glavni grad Europske unije, te da se što prije savladaju svi izazovi koji stoje pred Hrvatskom kako bi postala uspješnom i punopravnom članicom EU.

Vincent Degert; Photo: Barbara Korda

Nastavila je gđa Nina Obuljen, državna tajnica za međunarodne odnose u Ministarstvu kulture koja je naglasila promociju dijaloga i podizanje svijesti Europe o razvijanju aktivnog stanovništva. „Moje mišljenje je da su dijalog i znanje dva najvažnija elementa nužna za međusobno razumijevanje europskog građanstva“, izjavila je.

Nina Obuljen Photo: Barbara Korda

Davor Božinović, državni tajnik za europske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova dodao je da nam EU daje mogućnost da se očuvaju vrijednosti u sklopu prostora kojemu oduvijek pripadamo, a da se pritom ne izgubi nacionalni identitet o kojem svi toliko govore. „Isto tako, nakon dugo vremena, Europska unija omogućuje različitim glasovima da progovore zajedničkim jezikom“, istaknuo je Božinović.

Davor Božinović Photo: Barbara Korda

O Europi u povijesnom pogledu svoje stavove iznio je prof. Drago Roksandić i Alfonso Mattera-Ricigliano, direktor znanosti u Europskom koledžu u Parmi.

Alfonso Mattera-Ricigliano; Photo: Barbara Korda

U završnom dijelu, na temu „Smisao i vrijednosti buduće Europe, auditoriju su se predstavili: g. Philippe Dessaint, glavni urednik „Kioska“, gđa. Catherine Lalumiere, bivša ministrica i europska zastupnica, te mons. Ivan Devčić, nadbiskup riječkog metropolita. Istaknula se vrijednost očuvanja i proširenja zajednice kao i međusobne vanjske suradnje.

Photo: Barbara Korda

Radionica „New faces, new places!“

ZAGREB- Volonteri udruge Globus U prostorijama Informacijskog centra EU na Trgu žrtava fašizma 6 svakoga ponedjeljka tijekom studenog i prosinca 2008. godine provode radionicu za mlade „New faces, new places!“ s ciljem stvaranja interkulturalnog dijaloga.

Ova je radionica proizašla kao rezultat projekta «Interkulturalno obrazovanje za hrvatsku mladež» nakon što su Globusovi volonteri uočili potrebu hrvatskih srednjoškolaca i studenata za sudjelovanjem u interkulturalnim aktivnostima, za stvaranjem interkulturalnog dijaloga i proširivanja vlastitog interkulturalnog iskustva. U besplatnim radionicama „New faces, new places!“ sudionici se bave temama iz područja kulture, komunikacije, stereotipa, diskriminacije, ljudskih prava, konflikata i njihovih razrješenja.
Mario, Učenik V Gimnazije u Zagrebu nije skrivao zadovoljstvo:“Moram priznati da mi je ovo jedno sasvim novo iskustvo. Iskreno, nisam očekivao da ću se ovdje čak i dobro zabaviti, a usput i mnogo toga naučiti. Volonteri su odlični, jako motivirani, dobra je stvar što su mladi.“
Sudionicima se omogućava i uvid u aktualna pitanja europske politike za mlade, razvoja europskog građanstva, europskih institucija i programa, te Hrvatske u europskim integracijama. Pružit će se prilika upoznavanja i vrednovanja formalnog i neformalnog obrazovanja, programa Youth in action te potvrda Youthpass i Europass.
Budući da su prijave još uvijek u tijeku, za sve one koji se još nisu prijavili, a žele, udruga Globus ih poziva (i učenike i studente) da za sudjelovanje u radionicama dođu direktno u Informacijski centar EU ili se jave na internetsku adresu globus.croatia@gmail.com.

Photo:Barbara Korda

Seminar “Hrvatska na putu u Europsku uniju”

ZAGREB- seminar održan u Info centru okupio je osamdesetak ravnatelja i ravnateljica srednjih škola koji su imali prilike saznati više o obrazovnoj politici Europske unije, informiranju građana i učenika, te tijeku pregovora Hrvatske i Europske unije.

Photo: Barbara Korda

Seminar su otvorili Vincent Degert, šef Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj i zagrebački gradonačelnik, Milan Bandić u zajedničkoj organizaciji Delegacije Europske komisije i Poglavarstva grada Zagreba. Osvrćući se na važnost ulaganja u obrazovanje kao podlogu razvoja i rasta, veleposlanik Degert je istaknuo napore Europske komisije na ovome području.

auditorij, Vincent Degert, Milan bandić, Photo: Barbara Korda

Avis Beneš, voditeljica EU info centra pojasnila je osnovne komunikacijske politike EU, te iznijela statističke podatke vezane uz informiranost i stavove učenika o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.

Avis Beneš, Photo:Barbara Korda

Vedrana Ligutić, voditeljica projekata za obrazovanje pri Europskoj komisiji govorila je o značaju europskog sadržaja u nastavnim programima srednjih škola te pojasnila osnove obrazovne politike Europske unije.

Također je istaknula i brojne prilike koje se otvaraju Hrvatskoj na tom području u pretpristupnom procesu što je prilično zainteresiralo prisutne.

Savjetnik za politička pitanja Europske komisije, Martin Mayer sumirao je stanje pregovora između Hrvatske i Europske unije.

Nakon predavanja okupljeni sudionici tražili su odgovore i pojašnjenja pojedinih politika Europske unije, te se interesirali kako i sami mogu iskoristiti neke prednosti koje im se nude tijekom pretpristupnog procesa.

Photo: Barbara Korda

Industrijski razvoj važan na lokalnom nivou

U okviru INTERREG/CARDS – PHARE projekta pod nazivom „Jadranska suradnja za industrijski razvoj“ u Informacijskom centru EU 22. listopada 2008. održana je završna konferencija.

Opći cilj ovog projekta bio je doprinos Lisabonskoj strategiji kroz promidžbu i jačanje infrastruktura u industrijskim područjima radi jačanja lokalnog razvoja.
Projektni partneri prezentirali su rezultate studija i pilot projekte u područjima efikasnog upravljanja energijom, zaštite okoliša u cilju podizanja konkurentnosti otvaranja novih radnih mjesta i privlačenja domaćih i stranih ulaganja, industrijskim područjima, te pristupa društvu znanja.
„Sveobuhvatni okvir ovog projekta vrijednog 1,2 milijuna eura koji razvija pilot projekte i omogućava razmjenu primjera najbolje prakse u relevantnim područjima poput energetske efikasnosti, klasterizacije i održivog upravljanja zaštitom okoliša u industrijskim područjima predstavlja cjelokupni paket iskustava koji je relevantan za provedbu u „domaćoj praksi“, posebice na lokalnom nivou“ naglasio je predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca. Aktivnosti koje su Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Centar za europske predpristupne procese (CEPP), koji djeluje u sklopu HUP-a, imale priliku razvijati u okviru ovog projekta donose dodatnu vrijednost reformama koje Hrvatska ima obvezu ispuniti na svom putu prema EU, istaknuto je na završnoj konferenciji.
Potreba integriranja europskog industrijskog razvoja sve više utječe na sposobnosti u dostizanju standarda konkurentnosti na europskom prostoru, a to predstavlja veliki izazov za Hrvatsku, rečeno je na konferenciji.

Photo:Barbara Korda